|
Mladen ANDREIS OTOK ŠOLTA U EUROPSKIM ENCIKLOPEDIJAMA I LEKSIKONIMA |
||
|
|
||
 |
Prikazi otoka Šolte u europskim enciklopedijskim izdanjima kreću se od vrlo kratkih natuknica u kojima samo pobliže određuje njen geografski položaj te navode podaci o površini otoka i broju stanovnika, do relativno opširnih opisa s detaljnim geološki-geografskim prikazom otoka.Odrednice se nalaze u španjolskim, talijanskim, francuskim, njemačkim, mađarskim, češkim, poljskim i grčkim enciklopedijama. Encyclopaedia Britannica, koja sadrži manji broj geografskih odrednica u usporedbi s ostalim enciklopedijama, nema natuknicu o Šolti. Odrednica Šolta također se ne nalazi u francuskoj La Grande Encypédie (31 svezak), švedskoj Svensk Uppsalagsbok (32 sveska, 1947 - 1955), sovjetskoj velikoj enciklopediji (32 sveska) te u 19. izdanju leksikona Brockhaus (1993). U odrednicama su navedene različite osobnosti Šolte, a i sam otok se pobliže geografski određuje na razne načine, najčešće kao otok južno od Splita, ali također i kao otok blizu Hvara ili otok zapadno od Brača. Među šoltanskim proizvodima najčešće se spominju med, vino i ulje. Neke enciklopedije (španjolska) kao bitno obilježje otoka navode sidrišta, dok češka enciklopedija iz šoltanske povijesti izdvaja ustanak protiv Francuza koji je god. 1807. krvavo ugušen. U novim izdanjima (nakon god. 1980.; Njemačka i Poljska) među glavnim obilježjima navodi se i turizam. Mnogi podaci o otoku (najčešće površina i broj stanovnika) nisu točni, no treba napomenuti da se i u izdanjima Leksikografskog zavoda osnovni podaci o otoku, kao npr. njegova površina, znatno razlikuju (7km², odnosno oko 13%), 51,9 km² (Opća enciklopedija, 3. izdanje), 56,5 km² (Pomorska enciklopedija), 58,98 km² (Vojna enciklopedija), te se njegova točna površina ne može utvrditi na osnovi enciklopedijskih izvora, koji u pravilu donose precizne faktografske podatke. Nadalje, vojna, pomorska (1. izd.) i opća (1.izd.) enciklopedija kao najviši vrh navode 208 m, dok pomorska (2. izd.) i opća (3. izd.) navode 237 m (Vela Straža). Među netočnim podacima u europskim enciklopedijama treba istaknuti da poznati Meyers Konversations-Lexikon u svom 6. izdanju god. 1908., kada je Šolta bila u okviru Austro-Ugarske monarhije, "precizira" šoltansko stanovništvo kao srpsko-hrvatsko (Serbokroat. Einwohner; u 5. izdanju god. 1897. navodi se samo Einw. bez pobližeg određivanja nacionalne strukture); grčka enciklopedija tvrdi da su Maslinicu (Oliveto) u starije vrijeme zvali Olinta te kao najviši vrh Šolte navodi 290 m (svi ostali europski izvori donose verziju prema kojoj visina otoka iznosi 237 m); jedna talijanska enciklopedija (1950 - 1951) donosi podatak o 1600 stanovnika, dok francuski Larousse (1964) navodi 7300 stanovnika (u tom je razdoblju na otoku živjelo oko 2800 stanovnika). (Bašćina br. 7) |
|
|
|
||